An online news publishing system. Tnx to PHPEnter/Alex for a great help!
Grad Korčula : Brodogradnja, 10 : 0
Grad Korčula : Brodogradnja, 10 : 0 ivangrbin
ivangrbin on Tuesday, December 4, 2018
reviews [0]
STAVOVI [76]

Jučer su svi gledali kako je Modrić dobi zlatnu balotu, a budući je još u sićanju Nogometno prvenstvo u Rusiju, mislin da bi trebalo reć su čin su Hrvati kroz bližu povist osin u sportu i nogometu zadužili svoj narod i bili vrlo cinjeni, kako doma, tako i u svitu. Poznati smo po temu što lako i brzo zaboravjamo povist, događaje i jude koji su u raznin dilima pridonili časnoj povisti našega naroda, ali nike sredine i marni pojedinci su ipak sačuvali arhivske dokumente i građu koja nan govori o prošlin vrimenima i našin vridnin judima diljen svita.

Ni da samo u sportu brzo zaboravjamo, već se to događa i u drugim dilatnostima, među koje zasigurno spada i brodogradnja. Danas je Hrvatska gotovo voltala škinju moru i tzv. pomorskoj orjentaciji pa sa ka je brodogradnja u nevoji, sićamo se da je ta ista brodogradnja prin triest godišć bila druga u svitu. Međutin interesantno je da niko od projektanata, znanstvenika iz Brodarskega instituta, direturi oli menađera ni osta poznat među narodon u ovu napaćenu zemju. Obično pantimo i slavimo samo ono što je vezano za sport, umjetnost, oli kulturu, dok uspjeh ili značaj nikih drugih dilatnosti i vridnosti lako zanemarimo i obandunamo. Baš se zato u ovu pisaniju hoću sitit vridnih i nadarenih meštara i kalafata naše brodogradnje u drvu koja na istočnu obalu Jadrana traje od pantivika, a ne kako bi nan sota oni Belamarić od desetega stoljeća.

E ma nisu samo naši brodograditelji bili cinjeni kroz minula stoljeća, već njima uz bok možemo svrstat i brojne pomorce raznih zanimanja od kapetana i mornara do stolara i brodskih kalafata. Analizirajući bližu hrvatsku povist, kad sport ni bi blizu današnjemu značaju i ka se zarade naših nogometaši i tenisači broju u miljune, doša san do spoznaje da su za osamnaesto i devetnaesto stoljeće, radeći u svitu, taki mogli bit i naši brodograditelji. Možebit će niko pitat zašto ne spominjen znanstvenike, razne inžinjere, i stručnjake u dvadesetemu stoljeću i prin ko niki „izvozni proizvod,“ ali ja san zasenja baš brodograditelje jerbo smo u tu granu industrije bili u svitski vrh i to još ničin niko ni supera.

Budući nas mediji senpre, apozito posli nogometarija u Rusiju abrumaju o soldima nogometnih transferi, ja ću provat malo kroz alegoriju iznit dil dostupnih dokumenata o našu svitlu brodograditeljsku povist, jerbo je činjenica da su jako pomorstvo i pripadajuća mu brodogradnja bile i ostale važne briškule u geostratešku gospodarsku i industrijsku snagu nike države. Tako gledajući dokumente nikin kronološkin redon imamo dostupne dokaze da je jedan od prvih „transferi“ naših brodograditelja zasenjan 1825 godine kad je brodograđevni „centarfor“ Ivan Foretić zaigra za Maltu, pa je osnivajući vlastiti klub (škver) u višegodišnju karijeru zabi nepoznati broj goli. Nastupa je i ko trener malteškin brodograditeljima i tu učini veliki uspjeh u karijeru. Ne manje poznat bi je i srednji vezni i ugledni trener Antun Vilović, koji je u Budvu ima svoj „klub“ i zaigra više puti u crnogorsku reprezentaciju da ga je i crnogorski kraj Nikola zamoli da mu u dvi tri bote učini jedan brod. Ni za Vilovića se ne zna koliko je zabi goli, ali znamo da je bi ponajboji.

Blizu Budve u Kotor također su igrala još dva naša uspješna golgetera i to desno krilo Frano Mišulić i brzo livo krilo Petar Zafron. Mišulić je ima čak i svoj klub, pa se i danas oti dil Kotora zove po njemu „Mišulić“. Dokumenti iz crnogorskih arhivi ih senjaju ko ponajboje „golgetere i u kratku povist crnogorske brodogradnje ostavili su puno traga ota naša dva vridna igrača.

Pogledamo li ko je nastupa vanka „Jadranske lige“ zabijajući gole za prekomorske klubove, vidimo da je najzanimjiviji transfer ostvaren u australski Fremantle, di su oko šešdesetih godina prošloga stoljeća na jugozapadnin terenima dominirala četiri brata Sambrailo. Mladen, Marko i Tomislav su bili krilni i vezni igrači, dok je Drago bi libero. Prvi je nastupi Marko ko krilni napadač u vlastitemu klubu, pa ka je u australsku ligu steka velo igračko iskustvo, zazva je u klub svoja tri brata. Drago se odma iskaza ko vrsni libero, dok su Mladen i Tomislav bili nenadmašni krilni napadači igrajući za svoja dva kluba na King Streetu i Riverside Drive, di su 1959. godine postigli rekordni broj goli za svoja dva kluba. Godine 1972. godine njihov klupski rad kao promotora australske brodogradnje dobi je priznanje kad je Drago Sambrailo ko najbolji libero dobio i Kraljevu povelju u London. Ti uspjesi su doprinili da je Drago ton nagradon primjen u „Royal Institute of Naval Arhitects što bi bilo ko da osvojiš Wimbledon i postaneš član Kraljevskega kluba. Vridna braća Sambrailo su od igranja za australsku brodograđevnu ligu živili skromno i održavali renome svojih vridnih i uspješnih klubova.

Brodi

Međutin nisu hrvatski igrači u brodogradnji bili nepoznati i priko oceana, tako da njihove nastupe bilježimo i u prikomorskin zemjama, Argentini, Sjedinjenin Državama, Čileu, i Ekvadoru. Tako imamo pisane tragove i fotografije naših igrači u Buenos Airesu di su svojin velikin znanjen i umješnošću igrali brodograditelji Niko Dužević, Mate Kumparac, Ivo Paunović, Dinko Tomović i Frano Vilović, a u Punta Arenas je boje hrvatske brodogradnje zastupa Andro Sessa, pa je onda svoj klub tamo ima i Ivan Depolo. Za naše ugledne igrače po Južnu Ameriku se pročulo nadaleko, tako da su i UN angažirale našega proslavjenega igrača Iva Verzottija. On je nastupi u Ekvador za klub u Guayakqil kako bi tamošnje igrače nauči zanatu igrajući usput brojne utakmice u vlastitemu klubu. Po ovemu je vidit da je meštar Verzotti bi veli igrač, jerbo ne zovu UN koga bilo da igra u zapušćenin klubovima Latinske Amerike. A da je tako, govoru nan dokumenti da je tada meštar Verzotti u klub ima 40 igrači.

Interesantan je i slučaj vrsnega golgetera Vicka Ivančevića iz 1881. godine koji nakon 15 godina uspješnega igranja za jedan klub u New Yorku prilazi za vele šolde u Istanbul, pa se nakon tega „izleta“ u Tursku vraća u domovinu. Kako je Amerika danas pojam gospodarske snage, tako je bilo i na svrhu devetnaestega i početkon dvadesetega stoljeća kada je u New Yorku i okolnin gradovima istočne obale igralo oko 35 naših igrači. Oni su bili tako dobri i cinjeni da su bez problema 1947. godine prikupili ne male solde i u znak poštovanja u Hrvatsku donirali velu pošiljku alata i brodograđevnoga pribora potrebitega u zapušćenin škverima našega Jadrana. Naši igrači su igrali i u drugin gradovima Sjedinjenih država, pa zapisi govoru o istaknutemu golgeteru Antunu Sessi koji je zabija gole za klub u Seattleu, a u Tacomi su igrali dva vezna igrača, braća Vicko i Dome Sessa.

I sa bi ja moga ode nabraja do sutra, ma mi je jedan dragi prijatej u Borak reka da su mi pisanije preduge, pa ću lipo skratit. I na kraju ću van reć da se Modrić jučer po treći put pozlati, ali da bi mi u Hrvatsku ako ovako nastavimo mogli olavija pomodrit. (Slobodan Suncobran)

                           
  Komentari
» Not yet reviewed by any member. You can be the first one to write a review.

» You must be logged in to post a comment.


Povezani clanci
Brodogradnja u Orebiću
Brodogradnja u Orebiću (OREBIĆ) - I ovdje na ovom dijelu hrvatske obale, u doba pomorske slave Orebića, građeni su čuveni brodovi jedrenjaci - piše na spomen ploči postavljenoj prije nekoliko....
Vjeran Filippi o indeksu razvijenosti Grada Korčule
Vjeran Filippi o indeksu razvijenosti Grada Korčule (KORČULA) - Nakon 2011. godine prvi put je objavljen novi izračun Indeksa razvijenosti koji mjeri razvijenost pojedine lokalne zajednice. Izračun se provodi usporedbom nekoliko....
Zima je
Zima je Grad Korčula je umjesto blagdanskih ukrasa "okićen" natpisima "Zatvoreno do daljnjega", "Iznajmljuje se poslovni prostor" ili je jednostavno pogled prolaznika zaustavljen....
Parni Valjak na Plokati
Parni Valjak na Plokati Vrhunac sezone u Korčuli su i ove godine obilježili koncerti na glavnom gradskom trgu Plokati. U petak navečer je bio posljednji i najbolji, koncert Parnog Valjka. Tisuće....
Za ljepšu i uređeniju Korčulu
Za ljepšu i uređeniju Korčulu (KORČULA) - Većina Korčulanki i Korčulana kada se vrate iz posjeta drugim krajevima Hrvatske ili iz inozemstva, imaju osjećaj kako bi naš grad mogao biti puno....